 |
Kompostiranje - prirodno i superiorno rješenje
Princip rada
Osnovni princip rada kompostnih zahoda je odvajanje krutog organskog otpada od tekućine na licu mjesta, bez potrebe transporta otpada.
U usporedbi s modernim kanalizacijskim sustavima koji koriste ogromne količine vode za transport ljudskog organskog otpada, kompostni sustavi ne koriste vodu za ispiranje, već izuzetno malu količinu za održavanje optimalnih uvjeta kompostnih biokemijskih procesa procesa. Gdje konvencionalni sustavi za tretiranje otpadnih voda doprinose zagađenju i stvaranju potencijalno toksičnih produkata (npr. sumporovidik, metan, razni oblici alkohola, octena kiselina), kompostni sustavi proizvode bezmirisno i sasvim bezopasno gnojivo u svojim zatvorenim sustavima, kombinirajući modernu tehnologiju i poznavanje procesa prirodnih ekosustava.
Slika 1. Procesi tijekom prolaza urina kroz kompostnu masu. Bakteriell omvandling = bakterijska aktivnost.
Kompostni objekti su lako-održavajući sistemi za tretman organskog otpada koristeći isključivo prirodne biološke procese za pretvaranje svih vrsta organskog krutog otpada u malu količinu vrijednih i odmah upotrebljivih finalnih proizvoda u obliku stabilnih, bezmirisnih gnojiva.
Tijekom vremena, volumen krutog otpada se smanjuje za više od devedeset posto. Svježi otpad pada u zatvorenu kompostnu komoru ispod školjke.
Kompostnim procesima pridonosi dodavanje ugljikovih spojeva u obliku npr. drvene blanjotine koja dodatno pospješuje aeraciju i rahlost mase.
Unutar takve komore aerobni mikro- i makro-organizmi (organizmi koji razgrađuju organsku tvar u prisustvu kisika) velikom brzinom razgrađuju sve oblike organskih spojeva u ugljični dioksid i vodu, otpuštajući toplinsku energiju u proces. Temperatura kompostne smjese vrlo rijetko prelazi 40°C. Ovaj tip kompostne aktivnosti poznat je kao mezofilni proces.
|
 |
| Slika 2. Ventilacijski sustav CompostEra M1000 |
|
Ventilacijski sustav stalno dovodi zrak u komoru kroz zahodsku školjku dovodeći dovoljno kisika mikroorganizmima i sprječava ulazak neugodnih mirisa u zahodsku prostoriju.
 |
| Slika 3. Ventilacijski sustav Clivus Multrum M4. |
|
Ulazna tekućina u sisteme je primarno urin. On prolazi značajnu biokemijsku pretvorbu na putu kroz kompostnu masu (vidi Sliku 1), eventualno prolazeći kroz propusni adsorpcijski pridneni sloj koji je odgovoran za njegovu barem djelomičnu nitrifikaciju.
Tijekom prolaza urina kroz kompostnu masu stvore se dovoljne količine nitrita i nitrata koji steriliziraju tekućinu pretvarajući je u bezmirisnu i u potpunosti nepatogenu otopinu.
Višak tekućine procjeđuje se u odvojeni odjeljak komore koji se prazni pumpom ili gravitacijski, direktno u prirodni okoliš ili u dodatni spremnik za kasniju upotrebu. Sustav koristi vrlo malu količinu vode za održavanje optimalnih uvjeta kompostiranja.
Tijekom vremena, prirodna biološka razgradnja pretvara ljudski otpad u malu količinu sigurnog, stabilnog i bezmirisnog ostatka (Slika 4).
|
Opasni organizmi koji inače uzrokuju razne bolesti (npr. patogene bakterije) ugibaju jer uvjeti u komori nisu povoljni za njihov opstanak. Oni bivaju konzumirani i razgrađeni od strane mikroorganizama u Clivus kompostnoj komori.
Slika 4. Razgradnja otpada u kompostnim komorama u vremenskom periodu od 20 godina: (a) 1 godina, (b) 2 godine, (c) 3 godine, (d) 20 godina; t=vrijeme, Starter bed = inicijalni sloj.
Finalni proizvodi kompostiranja
KRUTI KOMPOST
Iz razloga što najveći maseni udio otpada pretvoren tijekom procesa u ugljični dioksid i vodenu paru izlazi kroz ventilaciju u atmosferu, vrlo mala količina temeljito razgrađenog zemljolikog komposta ostaje kao talog procesa. Taj sloj polako "raste" na dnu kompostne mase (Slika 2) i ne vadi se osim ako je potrebno više prostora za unos svježeg materijala. Nije rijetkost da se taj završni zemljoliki talog vadi iz komora tek nakon pet pa i deset godina nakon početka rada sistema. Podaci istraživanja krutog komposta većinom su usmjereni na prisustvo fekalnih koliformnih bakterija. U Tabeli 1 prikazani su rezultati mjerenja slijedećih nezavisnih laboratorija:
- Sierra Environmental Monitoring Inc., Reno, Nevada
- Microbe One, Ann Arbor, Michigan
- National Sanitation Foundation, Ann Arbor, Michigan
- Center for the Biology of Natural Systems, Washington University, St. Louis, Missoury
| Test lokacije |
Godina instalacije |
Volumen komore (l) |
FCB/100 ml |
| Nevada Highway |
1982 |
34000 |
7 |
| Wildlife Prairie Park |
1978 |
14000 |
<2 |
| Hushall, Švedska |
1976 |
7000 |
35 |
| Privatno (14 M1 komora) |
iza 1972 |
1500 |
0 |
| NSF Standard |
|
|
<200 |
| Mulj (septičke jame) |
|
|
100,000 |
Tabela 1. Brojnosne koncentracije fekalnih koliformnih bakterija u uzorcima komposta iz komora i usporedba s muljem iz septičke jame. FCB - fekalne koliformne bakterije, NSF - National Sanitation Fundation
KOMPOSTNI "ČAJ"
Sveukupna tekućina koja se procijedi kroz kompostnu masu vrlo je vrijedno tekuće gnojivo. Uvjeti u spremniku podržavaju aktivnosti organizama odgovornih za tretman tekućine. Taj kompostni "čaj" kojem je osnova urin, prolazi značajnu biokemijsku pretvorbu na putu kroz kompostnu masu. Do dolaska u spremik, tekućina je u obliku stabilnog tekućeg gnojiva, s vrlo visokom koncentracijom nitrita i nitrata, kao i ostalih makro- i mikro-nutrijenata. Kompostna tekućina je daleko najvažnije gnojivo proizvedeno od Clivus Multrum sustava.
Svi oblici finalnih proizvoda su biološki stabilni, nepatogeni i nemaju mirisa. Podaci vezani uz kompostnu tekućinu odnose se na prisutnost fekalnih koliformnih bakterija i ukupnu koncentraciju dušikovih spojeva. Tabela 2 prikazuje podatke šest nezavisnih laboratorija: Peoria Illinois, County Health Department; Quality Control Laboratory, Southampton, PA; Seewald Laboratories, Williamsport, PA; Alchemis Inc. Bath, PA; Process Research Inc. Cambridge, MA; Microbe One, Ann Arbor, MI.
| Lokalitet |
Godina instalacije |
Volumen komore (l) |
FCB/100 ml |
N(tot) g/l |
| Wildlife Park, IL |
1978 |
14,000 |
0 |
9.4 |
| Shelley Ridge, PA |
1980 |
6,000 |
2 |
- |
| Camp Archb., PA |
1980 |
8,000 |
0 |
2.7 |
| Hawk Mountain, PA |
1976 |
20,000 |
6 |
6.0 |
| Kain Park, PA |
1979 |
14,000 |
43 |
5.5 |
| Blanford Cent., MI |
1981 |
14,000 |
0 |
3.2 |
| Priv. rezidencije, MI |
1978 |
3,000 |
3 |
- |
| Priv. rezidencije, MI |
1973 |
6,000 |
0 |
7.4 |
| NSF standard |
|
|
<200 |
|
| Otpadne vode |
|
|
430,000 |
|
Tabela 2. Koncentracije fekalnih koliformnih bakterija (FCB) i ukupnog dušika (N tot) u uzorcima kompostne tekućine (kompostni "čaj") i usporedba s uzorkom iz otpadnih voda kanalizacijskog sustava.
VENTILACIJSKI ISPUST U OKOLIŠ
Jedine komponente koje iz sustava odlaze u okoliš izlaze kroz kroz ventilacijski otvor. Rezultati mjerenja na gore navedenim lokalitetima (Tabela 1 i 2) prikazani su u Tabeli 3. Mjerenja su izvršili slijedeći laboratoriji: Center for the Biology of Natural Systems, Department of Biology (CBNS), Washington University, St. Louis Missouri, i Environmental Research and Technology Inc. Conc. Massachussetts. Mjerenja su vršena na uzorcima od 9 l zraka iz ispusta sa Med Unico 400 Precision Gas Detector (plinski ionizacijski detektor) proizveden u Unico Environmental Instruments, Fall River, Massachussetts, SAD.
| Plin |
u ventilacijskom ispuhu |
FAQ Standard |
NIOSH limit za zatvorene prostorije |
| CO2 |
0.2 % |
Ne postoji (0.04 % u prirodi) |
0.5 % |
| CO |
ispod bazne linije (< 8 ppm) |
9 ppm |
50 ppm |
| SO2 |
0 |
0.03 ppm |
5 ppm |
| H2S |
0.5 ppm
|
- |
10 ppm |
| NH4 |
3 ppm |
- |
25 ppm |
| CH4 |
4 ppm |
- |
4 ppm |
Tabela 3. Koncentracije plinova u ventilacijskom ispuhu u odnosu na standarde US Federal Air Quality (FAQ) i limite National Institute of Occupational Safety and Health Sjedinjenih američkih država (NIOSH).
|
|
|
 |
| |
 Tajna jedinstvenosti je u jednostavnosti i dugoročnoj razgradnji organske tvari...
Ostaje samo 1-2% od ukupne organske tvari nakon 5-6 godina razgradnje. |
|
|
| |
 |
| |
 Finalni proizvodi su KRUTI KOMPOST i KOMPOSTNI "ČAJ". Koristeći u vrtu, tikvice i krastavci mogu narasti do neslućenih veličina, čak i više od 50% u odnosu na povrće koje se tretira na tradicionalne načine. |
|
|
| |
|
